9. LORENCOVO OBJAŠNJENJE NEGATIVNOG REZULTATA MAJKELSONOVOG EKSPERIMENTA
 
   Negativni rezultat Majkelsonovog eksperimenta bio je veliko iznenađenje za sve fizičare toga doba. Postojala je čak i ozbiljna sumnja u taj rezultat, o čemu, pored ostalog, svedoči upornost u usavršavanju i ponavljanju eksperimenta dugi niz godina posle toga.
   Mnogi fizičari toga doba pokušavali su da objasne zbog čega su dobijeni negativni rezultati. Majkelson i Morli su na osnovu opita zaključili da zemlja, koja se kreće, u potpunosti uvlači etar kako je tvrdila teorija Stoksa (Stokes) i elektromagnetska teorija Herca (Hertz). Ali taj zaključak protivrečio je mnogim eksperimentima koji su dokazivali hipotezu o delimičnom uvalčenju etra. Lodž (Lodge) je pak pokazao da se brzina svetlosti ne menja u blizini tela koja se brzo kreću i kad ta tela nose jaka električna i magnetska polja.
   Posebno mesto u analizi i objašnjenju negativnog rezultata eksperimenta pripada Lorencu, Ficdžeraldu (Fitzgerald) i Poenkareu (Poincare). Poenkare je, na primer, bio jedan od najvećih matematičara i teorijskih fizičara svoga doba. Lorenc je posle analize prvog i jednostavnog Majkelsonovog eksperimenta dao smelu hipotezu da: "Svako telo koje, u odnosu na etar, ima brzinu skraćuje se u pravcu kretanja za faktor

   Stvarno, ako se umesto dužine u jednačini (5.7) uzme onda će dužina optičkih puteva u obe grane Majkelsonovog interferometra biti iste i očekivanog pomeraja interferentnih pruga neće biti, kao što ga i nije bilo kod eksperimenta. Istu ideju o skraćenju imali su Ficdžerald i Poenkare. Zato se hipoteza o kontrakciji naziva još i Lorenc - Ficdžeraldova kontrakciona hipoteza. To skraćenje se odnosi samo na dimenziju u pravcu kretanja, a poprečne dimenzije ostaju bez promene. Skraćenje se, navodno, ne može utvrditi bilo kakvim zemaljskim posmatranjem, jer se svaki zemaljski lenjir skraćuje u istoj proporciji. Posmatrač, koji bi mirovao u etru van zemlje, navodno bi mogao videti to skraćenje. Cela zemlja bi mu izgledala spljoštena u pravcu kretanja, kao i svi predmeti na njoj.
   Dakle, po Lorencu, predmeti koji se kreću kroz etar skraćuju se u pravcu kretanja za faktor kontrakcije .
   Tako, ako je dužina tela u mirovanju onda je dužina tog tela u kretanju kroz etar
(9.1)

se naziva još i sopstvena dužina.
   Da vidimo kako na Lorenc - Ficdžeraldovu kontrakcionu hipotezu gleda Teorija relativnosti.
   Ako nepokretni koordinatni sistem vežemo za etar, a pokretni sistem za zemlju, onda je merni sistem kod Majkelsonovog eksperimenta mirovao u sistemu koji se kreće i sva merenja su vršena u tom pokretnom sistemu. Prema tome, skraćenje tela nastaje u sistemu koji se kreće, a u kojem telo miruje. Međutim, prema Specijalnoj teoriji relativnosti ne postoji skraćenje tela u sistemu u kojem ta tela miruju. Sam Ajnštajn ide i dalje pa kaže [6]:
   Citat: "Po Teoriji relativnosti, nema nikakvog povlašćenog koordinatnog sistema, koji bi dao povod za uvođenje ideje etra, prema tome nema ni bilo kakvog etarskog vetra ili opita koji bi nam ukazao na njega. Ovde kontrakcija tela sleduje bez naročitih hipoteza iz oba osnovna principa teorije; i pri tom, za ovu kontrakciju, nije merodavno kretanje po sebi, čemu nismo u stanju dati nikakav smisao, već kretanje prema u pojedinom slučaju odabranom porednom telu. Dakle, na taj način nije Majkelson - Morlijevo opitno ogledalo skraćeno u odnosnom sistemu koji se kreće zajedno sa zemljom već samo u odnosnom sistemu koji miruje u odnosu na sunce." Kraj citata.
   Kao što se iz citiranog teksta vidi Ajnštajn se nije slagao sa Lorencovim objašnjenjem negativnog rezultata Majkelsonovog eksperimenta, odnosno nije prihvatio da se hipoteza o kontrakciji može primeniti u sistemu u kojem telo miruje, već samo u sistemu u kojem se telo kreće.
   Na kraju treba reći da su merenja i sa novim interferometrom pokazala da nema kretanja tela na zemlji u odnosu na kosmički mirni etar pa zbog toga i nije bilo kontrakcije grana interferometra kod Majkelsonovih merenja. Iz ovog jasno proizilazi da je Lorencova hipoteza o kontrakciji pogrešna i bez ikakve osnove, bar što se tiče Majkelsonovog eksperimenta.
 
početak